Dagnje na buzaru su prava poslastica za sve ljubitelje školjki. Postoje mnogobrojni načini za pripremu dagnji, no ovaj jednostavni tradicionalni recept zasigurno je jedan od cjenjenijih i ukusnijih. Kad pripremate dagnje najbitnija stvar na koju morate paziti je da su dagnje svježe, dakle, sve dagnje čija je ljuštura okrhnuta ili se prilikom čišćenja ne zatvaraju znači da su uginule, te da njih morate baciti. Dagnje su poznate kao „čistači mora” koje filtriraju oko 6 litara mora na sat, a tim prije moramo biti sigurni u njihovo podrijetlo i svježinu. Proljeće i ljeto su najbolje vrijeme za kupnju i konzumaciju dagnji, koje su u tom periodu najukusnije zbog toga što se tada razmnožavaju, što ih čini bogatijima bjelančevinama i mastima, a sadrže manje vode. Osim što ćete uživati u punini okusa ovog specijaliteta, valja napomenuti kako dagnje posjeduju brojna ljekovita svojstva. Vrijedan su izvor bjelančevina, sadrže vitamin C i vitamine iz B skupine, neophodne za pravilan rad probavnog sustava i jetre, za zdravlje kose i kože te imaju mnoge druge pozitivne učinke na organizam. Dagnje također sadrže minerale kao što su kalij, fosfor, cink i željezo, važne za normalno funkcioniranje organizma. Od svih školjaka, dagnje imaju najveću količinu omega-3 masnih kiselina koje štite kardiovaskularni sustav te djeluju protuupalno.

Ako vam je draža crvena buzara, koristite isti recept kojem ćete dodati 3 dl pirea od rajčica, ali u tom slučaju ne stavljajte krušne mrvice. Ponavljamo, dagnje koje se nisu otvorile ni nakon 15-ak minuta, su uginule, te mogu biti opasne i nisu za konzumaciju. Dagnje na buzaru poslužite s kriškama limuna i kruhom (pogledajte ovdje recept za savršen domaći kruh bez miješanja). Ako radite dagnje na buzaru s rajčicama, možete ih servirati kao glavno jelo uz tjesteninu, a najčešće se za ovaj recept koristi duga tjestenina poput špageta.