Maslačak se od davnina upotrebljava kao ljekovita biljka, a osobito je cijenjen u narodnoj medicini. Maslačak je široko rasprostranjena trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika sa snažnim duguljastim korijenom i listovima koji formiraju rozetu. Plodovi na vrhu nose čuperak dlaka koji nalikuje padobranu i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom. Raste od nizinskih do visinskih područja.

Rasprostranjena je u cijeloj Europi i Aziji, samonikla je i nalazimo je na skoro svakoj vrsti tla, na livadama, suhim ili vlažnim, na pašnjacima, oranicama, i u vrtovima. Maslačak se rasprostranjuje vjetrom, koji otpuhuje lagano sjeme.

Maslačak (Taraxacum platycarpum, Taraxacum officinale) je biljka prepoznatljiva po žarko žutim cvjetovima. Cvate na proljeće, ponekad sve do listopada. Cvjetovi su otvoreni do podne, a iza i za vrijeme oblačnog vremena se zatvaraju. Nakon cvatnje cvijet se pretvara u prepoznatljive loptice čije puhanje svima nama donosi veselje još iz ranog djetinjstva. Dobra je medonosna biljka. Može djelovati antioksidativno, protuupalno te snižava krvni tlak i koncentraciju glukoze u krvidok se konzumira.

Maslačak se od najstarijih vremena koristi kao ljekovita biljka. Osobito je cijenjen u narodnoj medicini. Pospješuje funkcije jetre i bubrega, omogućuje bolju prokrvljenost vezivnog tkiva te time povoljno djeluje na bolesti mišića i zglobova, posebice gihta.

Korisni su baš svi dijelovi: listovi, korijen, cvjetovi, stabljika.

Maslačak se ubraja u inulinske droge. Umjesto škroba stvara inulin čiji je sadržaj promjenjiv tijekom vegetacije.

Listove obično beremo od ožujka do svibnja, prije nego što biljka počne cvasti. Biljke koje rastu na suncu su obično pre gorke pa beremo one listove koji su u sjeni. Mlade listove upotrebljavamo za salate, a one starije kuhamo. Listovi korišteni kao terapijski čaj su odličan diuretik zbog visokog udjela kalija. Sadrže 18-60 mg% vitamina C, 5-9 mg% karotina, 3,1 mg% željeza, 2,7% bjelančevina, 0,7 % masti, 8 % ugljikohidrata.

Korijen se vadi u rano proljeće ili jesen (bolje u jesen jer tad sadrži do 40 % inulina dok ga u proljeće ima svega 1-2%). Može se kuhati i koristiti kao čaj ili jesti sirov kao povrće, peći, te koristit kao nadomjestak za kavu. Najljekovitiji je dio maslačka, bogat kalijem. Kao gorka droga koristi se kod slabog apetita i za povećanje lučenja žući.

Kod šećerne bolesti preporučuje se žvakati šuplje stabljike.

Cvjetne glavice su također jestive, a od njih se u kombinaciji s vodom, šećerom i limunom može raditi maslačkov sirup za sok.

Maslačak treba brati u proljeće, u travnju i svibnju. Prikladnim oruđem iskapamo korijen, razrežemo ga i s zelenim dijelovima (prvenstveno s tisnom rozetom) objesimo na zračnu prostoru neka se posuši. Može se sušiti i na umjetnoj toplini, ali samo do 40°C.

Stručnjaci sa zdravstvenog portala  navode koja pozitivna djelovanja maslačak može imati, a to su:

  • smanjenje upalnih procesa u organizmu,
  • regulacija koncentracije glukoze u krvi,
  • snižavanje krvnog tlaka,
  • poboljšanje probave,
  • zaštita stanica od oštećenja slobodnih radikalima,
  • zaštita jetre,
  • zaštita kože od oštećenja UV zračenjem.

Međutim, nutritivni sastav maslačka, bogat kalcijem i vitaminom K, može indicirati da bi konzumacija maslačka mogla dovesti do zdravog stanja kostiju.

Čaj od lista

Infuz se priprema tako da se 4 do 10 grama suhog lista prelije sa 250 mililitara kipuće vode, ostavi da stoji 10 minuta te potom procijedi. Ta količina priprema se tri puta na dan i pije između obroka.

Čaj od korijena

Dekokt se spravlja tako da se 3 – 5 grama korijena stavi u mlaku vodu te grije i kuha 10 minuta. Makne se s vatre, procijedi i pije dva do tri puta na dan, pola sata prije jela.

Vjeruje se da maslačak može utjecati na izlučivanje kamenaca jer djeluje kao prirodni diuretik.

Čaj maslačka ne smije se piti kod začepljenja žučnih vodova jer koleretično djelovanje maslačka može pokrenuti prisutne žučne kamence. Također osobe koje su alergične na korove i trave, te trudnice i dojilje (još nije poznato kako djeluje na dijete)ne bi smjele koristit pripravke od maslačka. Ako upotrebljavamo sok od ma­slačka i čaj u manjim količinama, nema štetnih posljedica. Ipak, svježe stabljike ma­slačka mogu kod djece prouzročiti i trovanja, ako pojedu veće količine. Stoga oprezno ako se mala djeca igraju cvjetovima maslačka!

Prije upotrebe maslačka u ljekovite svrhe se obavezno posavjetujte s liječnikom.

IZVOR: https://www.plantea.com.hr/https://www.adiva.hr/

SLIKE: pixabay.com

Pin It on Pinterest

Shares
Share This

Podijeli sa prijateljima

Obožavamo vidjeti da čitate Noninu Zdravu Kuhinju, a još nam je veće zadovoljstvo i poticaj kad dijelite naše tekstove sa prijateljima!