Što je alergija?
Alergija (u prijevodu s grčkog= drugo, drukčije djelovanje) nastaje kao interakcija nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša. Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike okoliša, inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo kožom, unesemo injekcijom ili pojedemo. U ponovljenom kontaktu s tim tvarima obrambeni sustav organizma se poremeti i dolazi do reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite bjelančevine – protutijela, uz nepotrebno i prekomjerno stvaranje protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijskih reakcija pripadaju skupini imunogolbulina E (IgE). Imunoglobulini se vežu na prihvatne molekule (receptore) na stanice mastocita, koje sadrže posebnu tvar – histamin. Kada se IgE veže na mastocit, oslobađa se histamin, dolazi do širenja i pojačane cirkulacije kroz krvne žile, kontrakcije glatke muskulature i pojave simptoma.
Alergije se najčešće javljaju u djetinjstvu, ali se mogu javiti u bilo kojoj dobi.
Alergija se može očitovati kao alergijski rinitis (peludna hunjavica), alergijski konjunktivitis, urtikarija i kožne alergije, alergijski bronhitis. Sklonost za razvoj alergija se nasljeđuje.
Što sve uzrokuje alergiju?
Uzročnici alergije – alergeni su brojni. Među najčešće alergene ubrajaju se: pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, spore plijesni, hrana, otrovi insekata i UV zrake.
Tako inhalacijski alergeni, kao što su pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično, najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma.
Alergeni iz hrane mogu uzrokovati smetnje vezane za probavni sustav, ali i sustavne i kožne reakcije.
Ubodi insekata, kao i lijekovi i cjepiva izazivaju sustavne ili samo kožne reakcije.
Sklonost alergijama je nasljedna, pa je važan podatak o alergijskoj bolesti u obitelji jer primjerice kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30%.
Kako prepoznati alergiju?
- ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, veća je mogućnost razvoja alergije kod djece;
- ukoliko se simptomi javljaju učestalo, svake godine u istom vremenskom periodu (proljeće, ljeto, jesen) radi se o alergiji;
- ako simptomi traju duže od dva tjedna, vjerojatno se radi o alergiji;
- kod alergije se javlja iritantan svrbež očiju i nosa, dok kod prehlade nema svrbeža;
- kod alergija je sluz koja se nalazi u nosu i grlu vodenasta i prozirna, dok je kod prehlada sluz obično gusta i žuto-zelena;
- kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje dovodi do olakšanja;
- simptome cjelogodišnjeg rinitisa je nešto teže prepoznati: ne javljaju se sezonski, nego povremeno tijekom godine neovisno o sezoni cvjetanja, a ponekad su doista cjelogodišnji uz promjene u intenzitetu simptoma; simptomi se pojavljuju ovisno o tome kada i s kojim alergenom osoba dolazi u doticaj (grinje, kućna prašina, dlaka mačke ili psa, perje, plijesni…).
Što je pelud?
Pelud su mikroskopska zrnca koja proizvode biljke kako bi se mogle razmnožavati. Za nas je važna ona pelud koja se prenosi putem vjetra, jer tada može biti udahnuta i kod osjetljive populacije izazvati alergiju. Peludna zrnca su lagana i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenosti i do100 kilometara. Najveći dio peludi, oko 90% ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta, peludna zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 m od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visoki tlak zraka, oslobađaju se velike količine peludi.
Koji su simptomi peludne alergije?
Peludne alergije javljaju se periodično i sezonski, vezano uz vrijeme cvatnje određenih vrsta biljaka i njihovih peludi u zraku (trave, drveće i korovi). Većinom je to u proljeće, ljeto i jesen.
Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije.
Kod alergija na pelud alergen (pelud) dolazi u tijelo putem kontakta s očima i dišnim sustavom. Simptomi su svrbež i pečenje očiju, svrbež vrška nosa i grla, suzenje i crvenilo očiju, kihanje, curenje vodenastog iscjetka iz nosa, neprohodnost i punoća nosa, otežano disanje, kašljanje.
Poznati primjer peludne alergije je alergija na ambroziju, čiji simptomi mogu varirati od peludne hunjavice sve do napada teške bronhalne astme. Jedna biljka sadrži oko 200 cvjetova i proizvodi do osam milijuna peludnih zrnaca (5,5 do 10 g peludnog praha), oprašuje se vjetrom i vrlo je dalekometna (pelud se širi oko 1 kilometar uokrug biljke, a može se prenositi na udaljenost i do 100 kilometara) te jako alergena (alergijske reakcije u osoba osjetljivih na tu pelud mogu se pojaviti već pri koncentraciji 20 do 30 peludnih zrnaca u kubičnom metru zraka).
Preporuke za liječenje, ublažavanje simptoma i prevenciju peludne alergije
Današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se prije toga nije javio svom liječniku. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti.
Ključni parametri za uspješno liječenje i smanjenje simptoma alergijskih bolesti:
1. Edukacija, informiranje (o alergiji i alergenim biljkama) te praćenje kretanja peludnih alergena u zraku na određenom geografskom području (pratiti meteorološku prognozu, bioprognozu, peludni kalendar, alergijski semafor i peludnu prognozu)
2. Uzimati odgovarajuće lijekove redovito, pravilno i prema preporuci liječnika (medicinska terapija uključuje razne lijekove protiv alergija – raznih vrsta i oblika (tablete, nosni sprejevi, kapi za oči), koji uklanjaju ili ublažavaju simptome alergije blokirajući ili umanjujući djelovanje upalnih tvari poput histamina (primjerice antihistaminici u obliku tableta, nosni sprejevi na bazi kortikosteroida ili drugih tvari koji smanjuju upalu, otečenost i začepljenost nosa, kapi za oči koji olakšavaju simptome sekrecije iz očiju).
3. Određenim mjerama i prilagodbom aktivnosti izbjegavati kontakt vanjskih sluznica (oči, nos) s alergenom (zrncima peludi). Kako se pelud prenosi zrakom, dosta teško ju je izbjeći, no određene mjere pomažu u smanjenju izlaganja alergenu. Primjerice, savjetuje se izbjegavati odlazak u prirodu, provjetravanje i sušenje rublja na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi (u vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, u jutro i prijepodne), odabrati odlazak u prirodu nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže, kratko provjetravati (ne ujutro i prije podne) i boraviti u zatvorenim klimatiziranim prostorijama, izbjegavati boravak na mjestima prisutnosti alergene biljke (zapuštena zemljišta i vrtovi, obale potoka i rijeka, pokraj putova, uz ceste i željezničke pruge, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima), nakon boravka na otvorenom oprati ruke, lice, istuširati se, oprati kosu, presvući odjeću, boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima u vrijeme visokih koncentracija peludi. ako postoji mogućnost promijeniti mjesto boravka za vrijeme vrhunca cvatnje i koncentracije peludi u zraku.
4. Za rješavanje problema alergije na ambroziju važno je uklanjanje uzroka – uklanjanje ambrozije s poljoprivrednih površina, okućnica, vrtova, livada i drugih površina. Ambroziju treba uklanjati mehanički (čupajući je i koseći, i to prije cvatnje) ili kemijski (koristeći kemijska sredstva protiv korova), i to prije cvatnje u lipnju i srpnju. Uništavanjem ambrozije smanjuje se količina ove alergene korovske biljke i time smanjuje izloženost njenoj peludi kod ljudi koji već imaju alergiju na ambroziju, i doprinosi smanjenju nastanka novih slučajeva alergija (primarna prevencija).
Liječenje treba početi na vrijeme i treba trajati do kraja djelovanja alergena (npr. liječenje peludne hunjavice treba započeti najmanje 15 dana prije početka polinacije, a treba trajati do kraja polinacije. Neobično bitno je praćenje koncentracije peluda u zraku – vidi Peludna prognoza.
Koji su savjeti za osobe alergične na pelud?
- potrebno je ispitati na što točno je osoba alergična;
- pratiti Peludnu prognozu
- redovito uzimati terapiju propisanu od strane liječnika.
- za vrijeme visoke koncentracije peludi na koju je osoba alergična u zraku:
- izbjegavati boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku;
- izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine vani na zraku;
- prostorije u kojima boravite provjetravajte kratko;
- boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;
- ako ipak osoba mora boraviti na otvorenome, nakon povratka kući, potrebno je oprati ruke, istuširati se, oprati kosu, te presvući odjeću kako bi se spriječilo unošenje peludi u stan;
Da bi se osobe alergične na pelud mogle „pripremiti“ na povećanu koncentraciju peludi na koju su alergični, naš Zavod vrši mjerenja koncentracije peludi u zraku. U našoj županiji postoji za sada
Mjere se koncentracije tri vrste peludi: pelud stabala, trava i korova. Na našem području od korova najznačajniji su drijenak, pelin i ambrozija. Zanimljivo je reći kako peludi cvijeća ima jako malo, jer cvijeće oprašuju kukci. Kao što znamo, većina peludi javlja se u proljeće u najvećim količinama, dok su zimi te količine znatno manje.
IZVOR: https://javno-zdravlje.hr/alergija-na-pelud/
https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/okolis-i-zdravlje/480
SLIKA: https://pixabay.com/